Textatot

Jump to: navigation, search
m (Fragmenta de chapta shi-sit)
(Master e Margarita. Chapta 1)
Line 2,668: Line 2,668:
  
 
- Ob kapa ye, ob kapa yok, - Jefers shwo, - me mus aresti ta, e me ve hi aresti ta.
 
- Ob kapa ye, ob kapa yok, - Jefers shwo, - me mus aresti ta, e me ve hi aresti ta.
 +
 +
= Mihail Bulgakov. Master e Margarita =
 +
 +
= Chapta 1. Neva  shwo kun gariba =
 +
 +
Unves pa vesna, al ora de nopinchanem garme suryachu, dwa sitisen lai a Patriarka chitan. Un fon li, do sirke charshi yar, klaiden in grey saif kostum, es nogao, aika gros e kalve. Ta zai porti suy gai-ke felta shapa in handa, e on suy hao razi-ney fas loki sobrenaturalem gran okula do swate korne frama. Otre-la, chaurpleche yunge man do rudish yeroshen har, onhev kwadras-ney kepa on nuka, kauboy-ney kamisa, rugi-ney blan panta e swate sporta-shus.
 +
 +
Un-ney-la es nul otre jen kem Mihail Alexandrovich Berlios, redakter de grose literature jurnal e presidenta de administrasion de un gran Moskva literature union, kurtem nami-ney Massolit. Ta-ney yunge kompanion es poeta Ivan Nikolayevich Ponirev, kel skribi sub nam Sindomnik.
 +
 +
Al he geti inu shada de apena grinifi-she lindas, ambi skriber pa un-ney kosa hasti a buntem pinten kioska kun jaopay "Bira e piwat".
 +
 +
Apropoo, treba merki un-ney strantaa de toy dashat-ney mey aksham. Sirkum ye nul hi jen, bu sol bli kioska, bat yoshi in ol alee paralele a Malaya Bronnaya gata. Al toy ora wen oni semblem bu mog spiri pyu, wen surya, afte nakali Moskva, in suhe tuman zai lwo a koylok baken Garden-ney Halka, - nulwan lai-te sub lindas, nulwan sidi on bencha, alee es vaku.
 +
 +
- Dai ba mineral-ney akwa, - Berlios pregi.
 +
 +
- Mineralka yok, - kioska-ney gina jawabi e por koy kausa fa-ofensi.
 +
 +
- Bira ye ku? - Sindomnik kwesti raukem.
 +
 +
- Den bira oni sundi versu aksham, - gina jawabi.
 +
 +
- Kwo ye hi? - Berlios kwesti.
 +
 +
- Aprikos-akwa, sol warme, - gina shwo.
 +
 +
- Hao, dai, dai, dai.
 +
 +
Aprikos-akwa mah-chu mucho hwan skuma, e in aira en-ye fauha de frisiguan. Afte finpi, literateres tuy en-hiki, pagi e en-sidi on bencha al fas versu chitan e bey versu Bronnaya gata.
 +
 +
Dan dwa-ney strantaa eventi, kel gwansi sol Berlios. Ta turan stopi hiki, suy kordia fai ek-tuka e lwo koylok fo un momenta, poy returni, bat kun tupe igla fixifi-ney in it. Krome to, Berlios en-senti sinkause foba, tanto gro-ney ke ta yao lopi wek fon Patriarka-ney sin kan bak.
 +
 +
Berlios duha-nem kan sirkum, bu samaji-yen, kwo fobisi ta. Ta palifi, waipi frenta bay tuh, dumi: "Kwo eventi a me? Lo tal bu gwo ye... kordia fai gaf... me gun-te tro. Shayad treba kwiti olo a diabla e go a Kislovodsk..."
 +
 +
Yus dan gro-garme aira densifi bifoo ta, e un travidibile sitisen do ajibe aspekta fa-texi aus sey aira. Jokey-ney kepa on syao kapa, kwadras-ney jaketa tro syao, toshi aira-ney... Sitisen es dwa metra gao bat do tange plechas, gro-magre, e suy myen - merki ba - es mokaful.
 +
 +
Jiva de Berlios sempre bin tal ke ta bu es abyasen a nopinchan fenomen. Al palifi yoshi pyu, ta fai gro-okos e dumi pa dashat: "Se bu mog bi!.."
 +
 +
Bat, afsos, se es hi, e longe, tra-vidi-ke sitisen zai hili bifoo ta a desna e a lefta sin tachi arda.
 +
 +
Dan foba obsesi Berlios tanto gro ke ta klosi okos. Wen ta ofni li, ta vidi, ke olo he fini: vidiwat he rassolvi, kwadras-ney wan he desapari, e pa same taim tupe igla fa-wek fon kordia.
 +
 +
- Uf, pa diabla! - redakter exklami. - Yu jan, Ivan, me yus hampi he fai suryadarba por sey garma! Iven un halusina-si ye-te. - Ta probi ek-smaili, bat alarma haishi zai salti in suy okos, e handas zai tremi.
 +
 +
Yedoh ta gradualem kalmifi, befengi swa bay tuh, e afte shwo aika vijem: "Wel, also..." - kontinu shwosa interrupten bay piing de aprikos-akwa.
 +
 +
Sey shwosa, kom oni en-jan aften, temi om Yeshu Krista. Dela es ke redakter he ordi a poeta den gran antireligion-ney poema fo sekwi-she numer de jurnal. Ivan Nikolayevich he skribi sey poema, yoshi iven muy kway, bat pa afsos it ga bu satisfakti redakter. Den shefe persona de poema, to es den Yeshu, poeta he deskribi kom ga nohao, yedoh redakter opini ke treba riskribi tote poema. E nau redakter zai fai lektia-si om Yeshu a poeta, dabe expliki suy shefe galta.
 +
 +
Es mushkile fo shwo, kwo hi mah-te Ivan Nikolayevich fai fala - ob suy deskribi-talenta oda tote bukona de kwesta om kel ta skribi - bat suy Yeshu resulti kom ga jive persona, obwol nopriate-la.
 +
 +
E Berlios yao pruvi a poeta, ke lo shefe bu es ob Yeshu bin hao o nohao, lo shefe es ke sey Yeshu, kom persona, neva hi gwo existi in munda, e ke oli rakonta om ta es sim fiktia, ga pinchan mif.
 +
 +
Treba merki ke redakter es lerni-ney jen. In suy shwosa ta muy kushalem mensioni den gulao historier - pa exampla den fame Filon de Alexandria, den gro-talim-ney Yosefus Flavius - keles nulves shwo vaika un worda om exista de Yeshu. Reveli-yen swa-ney vaste jansa, Mihail Alexandrovich informi poeta, inter otre kosas, om ke toy fragmenta in 15-ney kitaba de fame "Kronika" bay Tatsitus, chapta 44, wo temi om Yeshu-ney morta-puna, es klarem aften-ney false inserta.
 +
 +
Poeta, fo kel olo ke redakter shwo es ga nove, zai audi Mihail Alexandrovich atentem, kan-yen ta fixem– Bu ye iven un hi este religion, – Berlios shwo, – in kel koy yungina, pinchanem virge, bu janmi boh. E kristajenta pa same dao, al bu inventi koysa nove, he kreati swa-ney Yeshu kel pa fakta bu gwo jivi. Den se hi treba ya emfasi...
 +
 +
Gao vos de Berlios zai suoni klarem in sinjen-ney alee, e duran ke Mihail Alexandrovich glubifi inu labirinta in kel sol gro-talim-ney jen mog glubifi sin riska de rupti galsa, – poeta en-jan pyu e pyu mucho interes-ney e utile kosa om Masra-ney Osiris to blage boh e son de Swarga e Arda, om Finikia-ney boh Tammus, yoshi om Marduk, e iven om meno konen fobival boh Vizlipuzli, koytaim gro-puji-ney bay aztekas in Mehiko.
 +
 +
E yus al toy momenta wen Mihail Alexandrovich rakonti a poeta komo aztekas lepi aus panpasta den figura de Vizlipuzli, un-ney jen apari in alee.
 +
 +
Aften, wen, al shwo frankem, es yo tro tarde, diverse guan prisenti reportas kun deskriba de toy jen. Ley kompara zaruu kausi astona. Pa exampla, un de reportas shwo ke toy jen es nogao, hev golde denta e topali pa desne gamba. Otre reporta shwo ke ta es gro-gao, hev platin-ney dentakrona  e topali pa lefte gamba. Tri-ney brevem informi ke ta bu hev koy osobe distinti-marka.
 +
 +
Oni majbur rekoni ke oli sey reporta es nogodi-she.
 +
 +
Bifoo olo: deskribi-ney jen bu topali pa eni gamba, ta es ni nogao ni gro-gao bat simplem gao. Gwansi-yen denta, ta hev platin-ney dentakrona pa lefte taraf e golde la pa desne. Ta onhev guy grey kostum e auslanda-ney shus do same kolor. Den grey bereta ta dandi-nem porti oblikuem pa un aur, sub bracha ta hev un baston kun balja in forma de pudla-ney kapa. Aspekti do charshi yar plus koysa. Muh es koykomo torsi-ney. Hao razen. Tumhar-ney. Desne oko es swate, lefte-la por koy kausa grin. Tume brovas, bat un-la es pyu gao kem otre-la.  Brevem, auslandajen.
 +
 +
Al he go pas bencha on kel redakter e poeta fa-plasi, auslandajen ek-kan li oblikuem, stopi e turan en-sidi on visin-ney bencha, pa dwa stepa fon amigas.
 +
 +
“Doiche jen”, – Berlios dumi.
 +
 +
“Inglish jen, – Sindomnik dumi, – ohoo, ta bu sta garme in gantas”.
 +
 +
Auslandajen kan sirkum an gao domes kel frami chitan pa kwadra; oni merki ke ta vidi sey loko pa un-ney ves e ke it interesi ta.
 +
 +
Ta resti swa-ney kansa an uuparetaja, wo glas blindisi-shem reflekti rupti-ney surya kel zai departi fon Mihail Alexandrovich fo sempre, poy shifti it nich, wo winda begin tumefai pa preaksham-ney dao, ek-smaili kondesendem an koysa, haf-klosi okos, pon handas on balja e den chibuk on handas.
 +
 +
– Pa exampla, Ivan, – Berlios shwo for, – yu he pikti muy hao e kun satira den janma de Yeshu to son de Boh, bat lo prime es ke yo bifoo Yeshu yoshi seria de boh-son bin janmen, kom vaika Frigia-ney Attis, e brevem shwo-yen nulwan fon li bin janmen, li oli yok-te, inklusi-yen Yeshu, also treba ke yu deskribi bu janma o laisa de magieres bat absurde onishwoka om janma… Otrem segun yur rakonta oni mog samaji ke ta verem janmi!..
 +
 +
Dan Sindomnik trai stopi swa-ney tungaful hiking via deri spira, lo kel mah ta ek-hiki pyu tungem e lautem, e pa same momenta Berlios interrupti swa-ney shwosa, bikos auslandajen turan en-stan e go versu skriberes.
 +
 +
Li kan an ta pa surprisa.
 +
 +
– Skusi ba me, plis, – blisifen wan shwo kun garibe aksenta bat sin deformi worda, – ke me, al bu koni yu, permiti a swa… bat tema de yur talim-ney kunshwosa es tanto interes-ney ke…
 +
 +
Dan ta latifem depon bereta, e amigas mus-nem en-stan e pokloni.
 +
 +
“Non, pyu-nem franse jen…” – Berlios dumi.
 +
 +
“Polski jen?” – Sindomnik dumi.
 +
 +
Oni mus adi ke depos un-ney worda auslandajen fai nafre impresa an poeta, duran ke Berlios pyu-nem pri ta; to es, bu pri bat… komo shwo… fa-interesi.
 +
 +
– Ob me darfi en-sidi? – auslandajen kwesti latifem, e amigas koykomo rasmuvi sinvolem. Auslandajen ajilem en-sidi inter li e tuy zin kunshwosa.
 +
 +
– Si me bu misaudi, yu digni shwo ke Yeshu yok-te? – auslandajen kwesti al turni suy grin lefte oko an Berlios.
 +
 +
– Non, yu bu misaudi, – Berlios jawabi latifem, – se hi me shwo-te.
 +
 +
– Ah, gro-interes-ney! – exklami auslandajen.
 +
 +
“Kwo pa diabla ta yao?” – Sindomnik dumi al fruni.
 +
 +
– E yu, ob yu konsenti-te kun yur kunshwoer? – gariba inkweri al turni a desna versu Sindomnik.
 +
 +
– Pa sto prosenta! – konfirmi toy wan, pri-yen expresa impresi-she e metafike.
 +
 +
– Fantastike! – exklami buinviten kunshwoer. Por koy kausa ta chorikem kan sirkum e shwo al kyetisi swa-ney niche vos:
 +
 +
– Skusi por tedi yu, bat me samaji tak ke yu, krome olo otre, yoshi bu kredi in boh? – ta fai fobisen okos e adi: – Me kasami, me bu ve shwo a nulwan.
 +
 +
– Ver, nu bu kredi in boh, – Berlios jawabi al idyen smaili por ek-foba de auslanda-ney turista. – Bat oni mog shwo om se ga librem.
 +
 +
Auslandajen fa-pushi bak on bencha e kwesti, iven kun ek-skwila por jigyas:
 +
 +
– Yu es ateista?!
 +
 +
– Ya, nu es ateista, – Berlios jawabi smaili-yen, e Sindomnik dumi al fa-vexi: “Ta he klingi a nu, aulanda-ney gansa”.
 +
 +
– Oo es ya charme! – krai ajibe auslandajen e en-virti kapa, kan-yen nau an un, nau an otre literater.
 +
 +
– In nuy landa ateisma bu surprisi nulwan, – Berlios shwo kun diplomatike latiftaa, – maista de nuy populasion konsem e depos longtaim he stopi kredi in fabula om boh.
 +
 +
Dan auslandajen dai fai sekwi-she truk: ta en-stan e ek-presi handa de astonen redakter al shwo:
 +
 +
– Lasi me danki yu kordialem!
 +
 +
– Bat por kwo yu danki ta? – Sindomnik kwesti al en-migi.
 +
 +
– Por un ga muhim informa kel es gro-interes-ney fo me kom safari-sha, – expliki auslanda-ney ajiba al lifti finga signifafulem.
 +
 +
Ga muhim informa evidentem gro-impresi safari-sha, bikos ta sirkumkan domes kun foba, kwasi fobi-yen vidi ateista in kada winda.
 +
 +
“Non, ta bu es inglish jen…” – dumi Berlios, e Sindomnik dumi: “Wo ta he lerni shwo pa ruski tan’ kushalem, walaa kwesta!” – e fruni snova.
 +
 +
– Yedoh, lasi me kwesti yu, – auslanda-ney gasta shwo afte alarmaful medita, – kwo yu shwo om pruvas de boh-ney exista, keles, kom oni jan, es exaktem pet?
 +
 +
– Afsos! – Berlios jawabi ko-senti-shem, – oli sey pruvas valori nixa hi, e jenley he pon li inu arkiva yo depos davem. Konsenti ba ke in domen de rasum bu mog ye pruva de boh-ney exista.
 +
 +
– Bravo! – auslandajen krai, – bravo! Yu fulem repeti duma de nokalme laoman Immanuel apropoo se. Bat walaa kuriosika: ta totem destrukti oli pet pruva, e poy, kwasi moki-yen swa selfa, konstrukti swa-ney prope sit-ney pruva!
 +
 +
– Kant-ney pruva, – objeti talim-ney redakter al smaili fainem, – es samem bukonvinsi-she. Bu sin kausa Shiller shwo-te ke Kant-ney resoning om sey kwesta mog satisfakti sol gulames, e Shtraus simplem ridi om sey priva.
 +
 +
Berlios zai shwo al dumi oltaim: “Yedoh, hu es ta? E way ta shwo pa ruski tan’ hao?”
 +
 +
– Wud gai pren toy Kant e sendi ta a Solovki fo tri yar, por tal pruvas, – dai shwo Ivan Nikolaevich ga turan.
 +
 +
– Ivan! – hamsi Berlios al fa-konfusi.
 +
 +
Bat proposa de sendi Kant a Solovki bu tanikem shoki auslandajen; kontrem, it mah ta en-fai extas.
 +
 +
– Prave hi, prave hi, – ta krai, e suy lefte grin oko, turni-ney versu Berlios, en-brili. – Es loko yus fo ta!  Me ya shwo-te a ta dan al sabahfan: “Profesor, fai kom yu voli, bat yu he ausdumi koysa tangli-ney. Mogbi es intele hi, bat verem noklar. Oni ve ridi om yu”.
 +
 +
Berlios fai gro-okos. “Al sabahfan… A Kant?.. Kwo ta kwachi?”
 +
 +
– Bat, – gariba kontinu sin atenti Berlios-ney astona e adresi-yen poeta, – tu sendi ta a Solovki bu es posible por toy kausa ke duran yo pyu kem sto yar ta residi in loko mucho pyu dale kem Solovki, e tu extrakti ta fon dar es posible pa nul hi dao, kredi ba.
 +
 +
– Afsos! – kwerelnik to poeta jawabi.
 +
 +
– Ya, afsos hi! – gariba konsenti al suy oko brili-she e kontinu: – Bat walaa kwesta kel disturbi me: si boh yok, dan, klarisi ba dela, hu hi dirigi den jen-ney jiva e generalem den tote ordina on arda?
 +
 +
– Jen selfa dirigi, – Sindomnik hasti repliki ira-nem a sey, pa veritaa, bu ga klare kwesta.
 +
 +
– Pardoni ba, – gariba jawabi mulem, – dabe dirigi, oni ya treba hev exakte plan fo koy pyu-meno gaurawe srok. Lasi me kwesti yu, komo hi jen mog dirigi, si ta bu sol bukapable de zwo koy plan vaika fo ridivalem kurte srok, pa exampla fo mil yar, bat ta iven bu mog bi sigure om swa-ney manya? Wel, pa fakta, – nau gariba turni versu Berlios, – imajini ba ke yu, kom exampla, begin dirigi, komandi otres e swa selfa, e generalem en-jui dela, e turan yu en-hev… kaf-kaf… sarkoma de pulmon… – e gariba ek-smaili dolchem, kwasi duma om pulmon-sarkoma plesiri ta, – ya, sarkoma, – ta repeti sonore worda al klosi-presi okos kom kota, – ewalaa yur diriging fini!
 +
 +
Nulwan-ney kisma exepte yur prope-la bu interesi yu pyu. Rishtejenta begin lugi a yu. Senti-yen ke koysa noladi, yu fa-lansi a talim-ney lekeres, poy a jadulekeres, koyves yoshi a kisma-preshwoeres. I lo un-ney, i lo dwa-ney, i lo tri-ney es ga sinsensu-ney, kom yu samaji. E se olo fini tragikem: toy wan haishi nodavem dumi ke ta dirigi koysa, ewalaa ta zai lagi sin muva in ligne boxa, e sirkum-jenta, samaji-yen ke lagi-she wan bu pyu godi fo koysa, jal ta in forna.
 +
 +
E koyves eventi yoshi pyu badem: jen yus desidi go a Kislovodsk, – nau auslandajen tangisi okos an Berlios, – semblem syaodela, bat iven den to ta bu mog zwo, bikos turan por bujan-ney kausa ta dai glidi-misstepi e geti sub tram! Ob yu ve shwo ke ta selfa he dirigi swa tak? Shayad pyu korekte es tu dumi ke koy otre wan he dirigi ta. – E gariba fai stran ek-rida.
 +
 +
Berlios gro-atentem audi nopriate rakonta om sarkoma e tram, e sertene alarma-ney dumas en-tormenti ta. “Ta bu es auslandajen! Ta bu es auslandajen! – ta dumi. – Ta es gro-ajibe wan… Bat weiti, hu hi es ta?”
 +
 +
– Yu yao fumi, kom me vidi? – gariba turan adresi Sindomnik. – Yu preferi kwel sigaretas?
 +
 +
– Ob yu hev farke-las? – glumem kwesti poeta kel-ney sigaretas he fini.
 +
 +
– Yu preferi kwel-las? – gariba repeti.
 +
 +
– Wel, “Nuy Marka”, – Sindomnik jawabi dushtem.
 +
 +
Gariba tuy auspren fon posh un sigaretadan e ofri it a Sindomnik:
 +
 +
– “Nuy Marka”.
 +
 +
I redakter i poeta ambi es impresi-ney, bu tanto bay ke “Nuy Marka” hi fa-findi in sigaretadan kom bay sigaretadan selfa. It es do gro-gran sais, aus pure golda, e duran ofna un diamanta-ney triangula ek-brili pa blu e blan kolor on it-ney kapak.
 +
 +
Nau literateres dumi farkem. Berlios: “Non, ta es auslandajen!”, e Sindomnik: “Walaa pa diabla, ohoo!”
 +
 +
Poeta e poseser de sigaretadan en-fumi, e bufumnik Berlios refusi.
 +
 +
“Treba objeti a ta tak, – desidi Berlios, – ya, jen es mortibil, om to nulwan disputi. Bat dela es ke…”
 +
 +
Yedoh bifoo ke ta mog pronunsi sey worda, auslandajen en-shwo:
 +
 +
– Ya, jen es mortibil, bat to es haishi haf-beda. Zuy bade es ke koyves ta es turan-nem mortibil, walaa truk! E generalem bu mog shwo, kwo ta sal zwo pa sey aksham.
 +
 +
“Es ya absurde trata de kwesta…” – Berlios dumi e objeti:
 +
 +
– Wel, es yo troisa. Den sey aksham, me jan it pyu-meno exaktem. Naturalem, si un brik lwo on may kapa in Bronnaya…
 +
 +
– Sin eni kausa, – gariba interrupti gaurawem, – nul brik neva lwo on kapa de koywan. In sey hi kasu, me sertisi yu, it fai nul ugrosa a yu. Yu ve morti pa otre morta.
 +
 +
– Mogbi yu jan, pa kwel hi, e shwo a me? – Berlios inkweri kun ga samajibile ironia, al fa-tiri inu koy verem absurde kunshwosa.
 +
 +
– Yao-shem, – gariba jawabi. Ta meji Berlios bay kansa, kwasi yao-yen suti kostum fo ta, murmuri tra denta koysa simile a: “Un, dwa... Merkuri in dwa-ney dom… Luna go-ney... sit – beda... aksham – sem...” – e anunsi lautem e joi-shem: – Oni ve kati yur kapa los!
 +
 +
Sindomnik savajem-dushtem fai gro-okos an nagle gariba, e Berlios kwesti al ek-smaili torsi-nem:
 +
 +
– Hu hi? Dushmanes? Invaderes?
 +
 +
– Non, – jawabi kunshwoer, – un ruski gela, komsomolyuan*.
 +
 +
(*Komsomol – politike organisasion de yunge jenta in Sovetski Union. Worda es kurtura de “Komunistike Union de Yungas”)
 +
 +
– Hm... – murmuri Berlios, vexen bay fuy-joka de gariba, – wel, skusi ba, es ga shaoprobable.
 +
 +
– Me pregi ke i yu skusi me, – jawabi auslandajen, – bat es tak hi. Apropoo, me’d yao kwesti yu, kwo yu sal zwo pa sey aksham, si bu es sekret?
 +
 +
– Sekret yok. Nau me sal go a dom a Sadovaya, e poy pa klok shi de sabah in Massolit eventi asembla den kel me ve presidenti.
 +
 +
– Non, to bu mog bi pa nul dao, – resolutem objeti auslandajen.
 +
 +
– Way ya?
 +
 +
– Bikos, – auslandajen jawabi e al tangisi okos kan an skay, wo, pre-senti-yen aksham-ney freshitaa, sinshum-nem zigzagi swate faulas, – Anna-ki he yo kupi suryaflor-ney olea, e bu sol he kupi, bat yoshi he misliti it. Also asembla bu ve eventi.
 +
 +
Nau, ga samajibilem, silensa en-ye sub lindas.
 +
 +
– Pardoni ba, – Berlios shwo afte pausa, al kan-kan kwachi-she auslandajen, – komo suryaflor-ney olea gwansi se... e kwel Anna-ki?
 +
 +
– Suryaflor-ney olea gwansi tak, – turan shwo Sindomnik, evidentem desidi-yen deklari gwer a buinviten kunshwoer. – Ob yu koytaim, sitisen, gwo bi in lekiguan fo mentalem morbe jen?
 +
 +
– Ivan! – kyetem exklami Mihail Alexandrovich.
 +
 +
Bat auslandajen bu tanikem fa-ofensi e lwo in ridi ga alegrem.
 +
 +
– Gwo bi, gwo bi, e plurives! – ta krai al ridi bat al fixem kan poeta bay buridi-she oko. – Olilok hi me gwo bi. Sol afsos ke me bu he duyfu kwesti profesor kwo es skisofrenia. Also yu selfa kwesti ta om se, Ivan Nikolaevich!
 +
 +
– Fon wo yu jan may nam?
 +
 +
– Pa rahimtaa, Ivan Nikolaevich, hu hi bu jan yur nam? – nau auslandajen pren fon posh den yeri-ney chuka de “Literature gaseta”, e Ivan Nikolaevich vidi rek pa un-ney paja den swa-ney foto e sub it den swa-ney versa. Bat sey pruva de fama e popularitaa kel yeri joisi-te poeta, nau it ga bu joisi ta.
 +
 +
– Me pregi skusa, – ta shwo, e ta-ney fas tumifi, – ob yu mog weiti un minuta-ki? Me yao shwo para worda a may kamarada.
 +
 +
– Oo, kun plesir! – exklami gariba. – Es ya tan’ hao hir sub linda. Yoshi, me bu hasti a nullok.
 +
 +
– Audi ba, Misha, – en-hamsi poeta, al he tiri Berlios a taraf, – ta bu es nul auslanda-ney turista, ta es spion. Es ruski emigranta kel he lai bak a she nu. Demandi ta-ney dokumenta, otrem ta eludi.
 +
 +
– Yu dumi ku? – Berlios hamsi alarmem e dumi: “Ta es ya prav!”
 +
 +
– Kredi ba me, – poeta rauki inu suy aur, – ta plei ahmak fo auskwesti koysa. Yu audi ya, komo ta shwo pa ruski. – Poeta zai shwo e oblikuem observi gariba, dabe ta bu fugi, – nu go ba reteni ta, otrem ta eludi…
 +
 +
E poeta tiri Berlios pa handa versu bencha.
 +
 +
Gariba bu zai sidi bat zai stan bli it al teni in handas koy kitaba-ki do tumgrey kovra, un dense letakuta aus hao papir e un nam-karta.
 +
 +
– Skusi ba me por ke me he fogeti, por nuy animi-ney disputa, tu prisenti swa a yu. Walaa may karta, pasporta e invita fo lai a Moskva fo konsulta, – gariba pronunsi gravem al kan ambi literater penetri-shem.
 +
 +
Toy-las fa-konfusi. “Shatam, ta he audi olo,” – Berlios dumi e bay latif jesta indiki ke bu ye nida de diki dokumenta. Duran ke auslandajen sovi dokumenta a redakter, poeta pai lekti on karta den worda “profesor”, printen pa auslanda-ney letra, e den un-ney letra de familianam – dwaple V – W.
 +
 +
– Es plesir, – redakter murmuri konfusem, e auslandajen pon dokumenta inu posh.
 +
 +
Relata also es restoren, e oli tri snova en-sidi on bencha.
 +
 +
– Also yu es kom konsultanta inviti-ney a nu, profesor? – Berlios kwesti.
 +
 +
– Ya, kom konsultanta.
 +
 +
– Ob yu es doiche jen? – Sindomnik inkweri.
 +
 +
– Me ku? – rikwesti profesor e turan en-dumi. – Ya, shayad doiche… – ta shwo.
 +
 +
– Yu shwo pa ruski kul-nem, – remarki Sindomnik.
 +
 +
– Oo, me es generalem poliglota e me jan muy gran namba de lingwa, – profesor jawabi.
 +
 +
– E kwel es yur spesialitaa? – Berlios inkweri.
 +
 +
– Me es spesialista in swate magia.
 +
 +
"Ohoo!" — ek-tuki in kapa de Mihail Alexandrovich.
 +
 +
– E... e oni he inviti yu a nu por sey spesialitaa? – lu kwesti al stotri.
 +
 +
– Ya, por sey hi oni he inviti, – profesor konfirmi e expliki: – hir in stata-ney kitabaguan oni he deskovri originale manuskriptas de swatemagier Herbert de Avrilak, do shi-ney sekla, also treba ke me deshifri li. Me es sole spesialista in munda.
 +
 +
– Aa, yu es historier? – Berlios kwesti kun respekta e gro-levifa.
 +
 +
– Me es historier, – vigyaner konfirmi e adi nobyen-nem: – Pa sey aksham pa Patriarka chitan sal eventi un gro-interes-ney historia!
 +
 +
Yoshi un ves i redakter i poeta gro-astoni, e profesor manili li versu swa e, wen li inklini a ta, hamsi:
 +
 +
– Jan ba, ke Yeshu gwo existi.
 +
 +
– Kan ba, profesor, – Berlios jawabi kun forsen smaila, – nu respekti yur gran jansa, bat nu selfa hev otre vidipunta om sey kwesta.
 +
 +
– Bu treba nul vidipunta! – stran profesor jawabi, – ta simplem gwo existi, e nixa pyu.
 +
 +
– Bat treba ya koy pruva... – Berlios begin.
 +
 +
– I nul pruva bu treba, – profesor jawabi e en-rakonti bulautem, al lo kel suy aksenta por koysa desapari: – Olo es simple: in blan mantela do hemalik subponka, pa shafli-she go-manera de kavaljen, pa rane sabah de dey shi-char de vesna-ney mes Nisan...
  
 
= Alisa in Divalanda =
 
= Alisa in Divalanda =

Revision as of 20:46, 9 April 2017

Personal tools
Namespaces
Variants
Actions
naviga
Linka
Proposi
Toolbox